Pričuva stambene zgrade je novčani fond suvlasnika zgrade iz kojeg se plaća obvezno, nužno i drugo održavanje zgrade. Uplata u pričuvu je zakonska obveza suvlasnika. Da bi suvlasnici imali mogućnost održavanja zgrade i plaćanja troškova (hitne intervencije, manji popravci, čišćenje, stubišna rasvjeta, dizala i sl.), plaća se pričuva. Svaki vlasnik posebnog dijela pričuvu plaća mjesečno. Odluku o visini pričuve po jednom četvernom metru donose suvlasnici, a ona ne može biti manja od 2,70 kn/m2, što je zakonski minimum.

Visina pričuve određuje se za svaki stan posebno prema ukupnoj površini stana. Naplatu pričuve organizira i prikuplja upravitelj na žiro-račun zgrade te ju raspoređuje prema potrebi sukladno Zakonu i odluci suvlasnika. Iz pričuve se podmiruju svi obvezni troškovi zgrade te redovno i izvanredno održavanje zajedničkih dijelova i uređaja. Troškovi koji se plaćaju navedeni su u Zakonu i Uredbi Vlade RH. Suvlasnici mogu odlučiti da se plaćaju i drugi troškovi koji su vezani uz održavanje zajedničkih dijelova i uređaja zgrade.

Minimalna zajednička pričuva naplaćuje se svim zgradama koje su u prinudnoj upravi, odnosno tamo gdje suvlasnici nisu sklopili međuvlasnički ugovor i ugovor o upravljanju sa upraviteljem.

Samo zajednički možemo postići da Vaš život u zgradi bude ugodan, a Bošana d.o.o. postane upravitelj po Vašoj mjeri.

Svjedoci smo činjenice da život u stambenoj zgradi može biti vrlo ugodan, ali isto se tako može pretvoriti u noćnu moru. Da se ne bi dogodilo ovo drugo, o njoj netko mora voditi brigu.

Zakonodavac je propisao da to mora biti upravitelj, a na stanarima je odluka, ali i odgovornost, kome će ukazati svoje povjerenje. Često se susrećemo s ljudima koji misle ili tvrde kako je plaćanje pričuve još jedan u nizu nameta, a izbor upravitelja nešto od čega nema pretjerane koristi. Isto tako, netko može primijetiti da upravitelj ranije nije postojao, pa je opet bilo nekako, a nije se niti plaćala pričuva. Da, ali tada je postojao drugi oblik vlasništva i organizacije. U to vrijeme, sve je bilo „naše“, brigu smo vodili „svi“, a odgovornost je bila „kolektivna“. Kao rezultat toga, danas imamo oko 70% stambenih zgrada u koje se ulagalo vrlo malo, ili gotovo ništa.  Golim okom vidljive posljedice su oronule i dotrajale fasade, krovovi koji nakon svakog malo jačeg nevremena otpadaju, zapuštena stubišta često bez rasvjete, ulazna vrata i prozori na zgradama odavna već nemaju svoju funkciju…

Ali, ostavimo prošlost. Danas su stanovi u zgradama većinom u privatnom vlasništvu, a zajednički dijelovi kao njihova sastavnica čine suvlasnički dio. To znači da stanari, osim što su vlasnici stanova i poslovnih prostora u zgradama, istovremeno su i suvlasnici zajedničkih dijelova i uređaja zgrada te stoga moraju izvršavati obveze u svezi održavanja i upravljanja objektom propisane zakonima i drugim pozitivnim propisima.

Obveze koje se moraju ispunjavati odnose se na:

• održavanje zgrade u graditeljskom i funkcionalnom smislu
• izvođenje nužnih i hitnih popravaka na zgradama
• osiguranje zgrade
• provođenje mjera od požara
• deratizacija i dezinsekcija
• prikupljanje sredstava zajedničke pričuve koja služe za podmirenje troškova održavanja zgrade te obavljanje svih drugih poslova vezanih za održavanje zgrade.

Sve ove navedene obveze propisane su odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakona o zaštiti od požara, Zakona o gradnji te drugih propisa. U slučaju nepoštivanja propisanih obveza, suvlasnici mogu odgovarati prekršajno i kazneno.

Ono što uvijek napominjemo svojim korisnicima, ali i svima onima koji nas kontaktiraju je to da njihova nekretnina vrijedi onoliko koliko se u nju konstantno ulaže misleći pritom na zajedničke dijelove. Dakle, osim što stanovanje u održavanoj i uređenoj zgradi doprinosi kvaliteti našeg svakodnevnog življenja, ono direktno uvećava vrijednost naše vlastite nekretnine.

Jedan od razloga mogućih nesuglasica među stanarima jeste točno nepoznavanje koji dijelovi zgrade su zajednički. Stoga nudimo njihov popis prema Uredbi o održavanju zgrada. Zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade smatraju se:

• nosiva konstrukcija zgrade (temelji, nosivi zidovi, stupovi, krovna konstrukcija i sl.)
• pokrov
• pročelja zgrada uključivo prozori i vrata
• elementi zaštite od vanjskih utjecaja na zajedničkim dijelovima zgrade (kapci, žaluzine, grilje i sl)
• krovna i ostala limarija na zajedničkim dijelovima zgrade
• dimnjaci i ventilacijski kanali, hidranti, protupožarni sustavi i instalacije uključujući i protupožarne aparate u zajedničkim dijelovima zgrade
• zajednička stubišta uključujući i ogradu stubišta
• požarni prilazi, ljestve i stepeništa
• dizala u zajedničkim dijelovima zgrade s instalacijama i uređajima koji omogućavaju njihovu redovitu uporabu
• instalacije za dovod plina i električne energije do brojila stana ili drugog posebnog dijela zgrade
• instalacije kanalizacije, glavni vertikalni i horizontalni vodovi i temeljne instalacije uključivo reviziona okna
• vodovodne instalacije od glavnog vodomjera za zgradu do odvajanja instalacije za pojedini stan ili drugi posebni dio zgrade
• sanitarni uređaji i instalacije vodovoda i kanalizacije u zajedničkim dijelovima zgrade
• električne instalacije stubišne rasvjete i drugih trošila u zajedničkim dijelovima zgrade, glavna razvodna ploča s uklopnim satom, el. instalacije za stanove i posebne dijelove zgrade do brojila za stan ili drugi posebni dio zgrade
• nužna i panik rasvjeta
• zajedničke instalacije centralnog grijanja i centralne pripreme tople vode do radijatorskog ventila odnosno ventila trošila u stanu ili drugom posebnom dijelu zgrade,
• radijatori i druga grijaća tijela u zajedničkom dijelu zgrade,
• telefonske instalacije do mjesta razdvajanja u stan ili drugi posebni dio zgrade,
• zajedničke televizijske ili radio antenske instalacije uključujući i kabelske i satelitske instalacije s pojačalom i svim drugim zajedničkim uređajima koji omogućuju redoviti prijam, do mjesta razdvajanja u stan ili drugi posebni dio zgrade,
• instalacije i uređaji za zvonce, električne brave i interni govorni uređaj od ulaza u zgradu do stana ili drugog posebnog dijela zgrade odnosno do mjesta odvajanja instalacije za pojedini stan ili drugi posebni dio zgrade,
• zajednička kotlovnica i toplinska podstanica,
• zajednička hidroforska postrojenja i bunari za vodu, prepumpne stanice za otpadnu vodu i pumpne stanice za vodu, električni agregati, aku baterije i drugi uređaji za rasvjetu, pokretanje dizala i sl.,
• gromobranske instalacije,
• kanali za smeće,
• septičke jame, kao i drugi dijelovi zgrade koje suvlasnici utvrde Međuvlasničkim ugovorom